Povijest 3.1

Razvijeni ili dvorski apsolutizam:

Klasično tumačenje apsolutizma dao je [blank_start]1651[blank_end]. g. [blank_start]engleski[blank_end] filozof Thomas [blank_start]Hobbes[blank_end] u spisu „[blank_start]Leviathan ili o materiji[blank_end], obliku i vlasti crkvene i građanske države”.

Hobbes: „Ljudi su među sobom sklopili ugovor o vlasti i uspostavili svemoćnu državu. Na čelu države je suveren koji ima neograničenu vlast, a svi osim njega su podanici. Takav oblik vladavine, jednom uspostavljen, trajan je i nepromjenjiv jer je ugovor o vlasti neopoziv.”

Merkantilizam

Odnosi medu velikim silama u doba apsolutizma zasnivali su se na [blank_start]politici sile[blank_end]. Pritom su se primjenjivale dvije osnovne vanjskopolitičke metode: [blank_start]diplomatsko[blank_end] sporazumijevanje i [blank_start]osvajačko[blank_end] ratovanje. O ratu i miru odlučivalo se u [blank_start]kabinetima[blank_end] vladara pa se mnogi ratovi od sredine 17. do sredine 18. stoljeća često nazivaju "[blank_start]kabinetskim[blank_end] ratovima". Za razliku od vjerski motiviranih ratova od sredine 16. do sredine 17. stoljeća, ratovi od sredine 17. do sredine 18. stoljeća bili su prouzročeni u prvom redu sukobima svjetovnih interesa velikih sila. Sporove je poticala i merkantilistička gospodarska politika.

U [blank_start]18.[blank_end] stoljeću pojavio se pokret koji je sve nade polagao u prosvjećivanje kao oblik usavršavanja ljudskog roda pa je nazvan [blank_start]prosvjetiteljstvom[blank_end]. Prosvjetiteljstvu je prethodio [blank_start]racionalizam i empirizam[blank_end] koji se pojavio u [blank_start]17.[blank_end] stoljeću. Duhovni preteče prosvjetiteljstva: Rene Descartes koji se pozivao na [blank_start]razum[blank_end] i [blank_start]John Locke[blank_end] koji se pozivao na [blank_start]iskustvo[blank_end]. Locke je pretpostavio narodni suverenitet u djelu [blank_start]Dvije rasprave o vladi[blank_end], dok je poznata Descartesova misao Cognito ergo sum. Žarište prosvjetiteljstva bilo je u [blank_start]Francuskoj[blank_end]. Glavni teoretičari tog doba bili su književnici i filozofi Voltaire i Rousseau te filozof, teoretičar države i prava [blank_start]Montesquieu[blank_end]. Kako bi prikupili razna znanja [blank_start]1751[blank_end]. g. pokrenuli su Enciklopediju. Urednici su bili Diderot i D’Alembert - enciklopedisti.

Prosvijećeni apsolutizam

Potkraj 18. stoljeća učvršćena je parlamentarna vladavina u Engkeskoj. Zakonom o uniji 1707. g. ujedinile su se Eng. i Škotska u Veliku Britaniju.

1701. na vlast u UK dolazi Hannoverska dinastija

Englezi u 18. st osvajaju Indiju i naseljavaju Australiju

Preokret u procesu proizvodnje se pojavljuje [blank_start]1765[blank_end]. g. kada je James [blank_start]Watt[blank_end] usavršio parni stroj. Strojevi počinju zamjenjivati čovjeka, životinje, vjetar... [blank_start]Manufaktura[blank_end] je zamijenjena tvorničkim radom. Ovako je počela [blank_start]1. industrijska[blank_end] revolucija. Počela je u [blank_start]Velikoj Britaniji[blank_end] te se proširila na ostale zapadne zemlje. Amerikanac Robert [blank_start]Fulton[blank_end] sagradio je 1. parobrod [blank_start]1807[blank_end]. Clermont, a 11 godina kasnije parobrod [blank_start]Savannah[blank_end] preplovio je Atlantski ocean za 26 dana. Englez George [blank_start]Stephenson[blank_end] [blank_start]1814[blank_end]. napravio je parnu lokomotivu, a, opet, 11 godina kasnije u promet je puštena prva željeznička pruga Stockton-Darlington. Osim ovih, pojavljuju se i drugi izumi poput Brailleovog pisma, poštanske marke, telegrafa, bicikla... Posljedice uključuju rast stanovništva, razvoj gradova i urbanizacija, jačanje gospodarske i političke moći građanskih poduzetnika, veći broj radnika, napretci u znanosti...

Gospodarski liberalizam

1776. Adam Smith iznosi svoju teoriju u djelu Istraživanje prirode i uzroka bogatstva naroda

Francois Quesnay se zalaže za gospodarski liberalizam

Francois Quesnay objavio je djelo Ekonomska tablica s njezinim objašnjenjem 1758.

Deizam je Voltaireova razumna religija prema kojoj je Bog stvorio svijet i utječe na njegov razvoj

Montesquieu 1748. objavljuje „O duhu zakona” gdje razrađuje ideje o podjeli vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku.

Rousseau smatra da se treba vratiti prirodi i da se vlast temelji na općoj volji. To je razradio u djelu „O društvenom ugovoru”

U sedmogodišnjem ratu sudjeluju:

umire Kralj Sunce > Quesnay objavljuje Ekonomsku tablicu s njezinim objašnjenjem > počinje 7-god. rat > Mir u Parizu

7-god. rat je najveći, “svjetski” rat 18. stoljeća

[blank_start]Reichstag[blank_end] ili državni sabor Svetog Rimskog Carstva bio je jedino zajedničko tijelo država. Sastajao se u [blank_start]Regensburgu[blank_end] od [blank_start]1663[blank_end]. U tridesetogodišnjem ratu njemačke zemlje su opustošene - nakon dugog oporavka razvio se posebni oblik merkantilizma: [blank_start]kameralizam[blank_end]. Cilj ove politike je punjenje državne blagajne najviše prihodima od [blank_start]poreza[blank_end].

Pruska je nastala od kneževine Brandenburg i vojvodine Pruske.

Brandenburški knezovi ne mogu birati njemačkog cara

Godine [blank_start]1618[blank_end]. brandenburški knez nasljeđuje vojvodinu [blank_start]Prusku[blank_end] koja time postaje [blank_start]kneževina[blank_end]. Od 1640. do 1688. njome vlada Fridrik Vilim I. koji se 1657. oslobodio vrhovne vlasti poljskoga kralja. Njegov nasljednik knez Fridrik [blank_start]III[blank_end]. dobiva dopuštenje od cara da [blank_start]1701[blank_end]. uzme kraljevski naslov kao Fridrik I. Nakon njegove smrti, nasljednik Fridrik Vilim I. Prusku pretvara u snažnu apsolutističku i militarističku državu.

Od 1740. do 1786. Pruskom je vladao (prosvijećeno) apsolutistički kralj [blank_start]Fridrik II.[blank_end] - osvajač i reformator pruske države. Ukinuo je mučenje, uveo državne monopole, provodio unutarnju kolonizaciju, pomagao razvoj trgovine i obrta, gradio ceste i kanale, zajamčio vjersku toleranciju, zabranio protjerivanje seljaka sa zemlje, provodio [blank_start]kameralističku[blank_end] politiku, promicao kulturu i umjetnost... U sedmogodišnjem ratu bio je saveznik [blank_start]Velike Britanije[blank_end] protiv Rusije i Habsburške Monarhije. Pruska je bila zamalo uništena, 1760. Rusi su ušli u Berlin, no održala se do pobjede zahvaljujući novčanoj pomoći od Velike Britanije. Mirom u [blank_start]Hubertusburgu[blank_end] 1763. granice su ostale nepromijenjene i Pruska dobiva status 5. velesile.

Habsburški car Karlo VI. 1713. donosi „kućni red” kojim se habsburške zemlje ne smiju dijeliti i pravo nasljeđa se priznaje ženskoj lozi pošto nije imao muških nasljednika.

Rat za habsburško nasljeđe vodi se između Habsburške Monarhije i Francuske...

Marija Terezija

Reforme Josipa II. koje su ga nadživjele su:

Marija Terezija je [blank_start]1767[blank_end]. g. osnovala Hrvatsko kraljevsko vijeće (prvu moderniju hrv. [blank_start]vladu[blank_end]) u [blank_start]Varaždinu[blank_end]. Nakon požara bilo je preseljeno u [blank_start]Zagreb[blank_end].