26969339
Beschreibung
Karteikarten von Vesna Kovačević, aktualisiert more than 1 year ago
|
Erstellt von Vesna Kovačević
vor etwa 4 Jahre
|
|
| Frage | Antworten |
| Dovrši definiciju: Rečenica je jedinica kojom se prenosi potpuna ____________. | obavijest |
| Kako dijelimo rečenice po priopćajnoj svrsi? | Rečenice prema priopćajnoj svrsi dijelimo na: a) izjavne b) upitne c) usklične |
| Kako dijelimo rečenice prema sastavu? | Rečenice prema sastavu dijelimo na: a) jednostavne b) složene |
| Po čemu razlikujemo jednostavne od složenih rečenica? Objasni na primjeru sljedećih rečenica: a) Čitam knjigu. b) Čitam knjigu i slušam glazbu. | Jednostavne rečenice imaju jedan predikat, a složene rečenice dva ili više predikata. Čitam knjigu. (jednostavna) Čitam knjigu i slušam glazbu. (složena) |
| Dovrši misao: Jednostavne se rečenice dijele na neproširene i ___________ rečenice. | Jednostavne se rečenice dijele na neproširene i PROŠIRENE rečenice. |
| Razvrstaj sljedeće rečenice ovisno o tome jesu li neproširene ili proširene i objasni svoj odabir: 1) Marko je jučer igrao rukomet. 2) Ivan pleše. 3) Otvorio je prozor. 4) Marin je došao. | NEPROŠIRENE (samo S i P): Ivan pleše. Marin je došao. PROŠIRENE (S, P, O, PO): Marko je jučer igrao rukomet. Otvorio je prozor. |
| Kako nazivamo rečenice u kojima nema predikata? Navedi bar jedan primjer! | Rečenice u kojima nema predikata zovu se NEOGLAGOLJENE (bespredikatne) rečenice. Primjeri: Dobar dan! Vatra! Upomoć! |
| Kako nazivamo rečenice u kojima se predikatom izriče radnja koja nema vršitelja? | Rečenice u kojima se predikatom izriče radnja koja nema vršitelja zovu se BESUBJEKTNE rečenice. |
| Odredi koje su rečenice besubjektne, a u kojima je subjekt neizrečen: 1) Stigla sam. 2) Priča se po školi. 3) Opet grmi. 4) Što ćemo sutra raditi? | BESUBJEKTNE: Priča se po školi. Opet grmi. S NEIZREČENIM SUBJEKTOM: Stigla sam. (JA) Što ćemo sutra raditi? (MI) |
| Službu subjekta najčešće imaju IMENSKE RIJEČI. Navedi ih! | Imenske su riječi: imenice zamjenice pridjevi brojevi |
| Koji je rečenični član temeljni rečenični dio (jezgra rečenice)? | Temeljni je rečenični dio (jezgra rečenice) PREDIKAT. |
| Da bi rečenica bila složena, koliko najmanje predikata treba imati? | Da bi rečenica bila složena, ona mora imati najmanje DVA predikata. |
| Navedi načine sklapanja jednostavnih u složenu rečenicu! | Načini sklapanja jednostavnih u složenu rečenicu: a) NIZANJE b) POVEZIVANJE c) UVRŠTAVANJE |
| Odredi o kojem se načinu sklapanja jednostavnih u složenu rečenicu radi u sljedećim primjerima: 1) Ana pleše i pjeva. 2) Željela bih da pročitaš ovaj roman. 3) Sjedim, uživam, promatram obalu. | 1) Ana pleše i pjeva. - POVEZIVANJE 2) Željela bih da pročitaš ovaj roman. - UVRŠTAVANJE 3) Sjedim, uživam, promatram obalu. NIZANJE |
| Što je REČENIČNI NIZ? | Rečenični je niz nezavisnosložena rečenica u kojoj nema veznika. npr. Sjedim, jedem, čitam roman, sunčam se. |
Möchten Sie mit GoConqr kostenlos Ihre eigenen Karteikarten erstellen? Mehr erfahren.