2495671
Description
Flashcards by lada.radjenovic, updated more than 1 year ago
|
Created by lada.radjenovic
over 9 years ago
|
|
| Question | Answer |
| što je kolizijskopravna metoda? | upućuje na mjerodavno materijalno pravo koje treba primijeniti |
| razlike između kolizijskih pravila i materijalne norme? | razlike u upućivanju i u strukturi upućivanje: materijalne norme-proglašavaju primjenjivim norme ili normu domaćeg materijalnog prava kolizijsko pravilo-upućuje na cijelu vrstu materijalnih propisa domaće ili strane države struktura: mat.-sadrži apstraktnu dispoziciju i sankciju kol.-dispozicija sadrži kat.vez i poveznicu, sankcija zavisi od situacije |
| kako kolizijska pravila upućuju neposredno | upućuju dosta konkretno ili na konkretni zakon ili na cjelokupni pravni poredak određene države |
| kako kolizijska pravila upućuju posredno? | putem drugih kolizijskih pravila mpp ili putem interlokalnih, intertemporalnih ili interpersonalnih koliz.pravila |
| Tijela ovlaštena primjenjivati kp? | sudovi, nadležna tijela po službenoj dužnosti. ispuniti se moraju pretpostavke da se radi o privatopravnoj situaciji s međ.obilježjima i da dolazi do konkretne primjene određenog ko. |
| što je sankcija kolizijskog pravila | zavisno od situacije primjena ili domaćeg ili stranog prava. npr.ZRS ( za pravnu i poslovnu sposobnost fizičke osobe mjerodavno pravo države čiji je državljanin) |
| objasnite pravnu prirodu kolizijskog pravila? | kp određuje koje od više različitih mater.prava primijeniti na pravnu situaciju. ne rješava pravnu situaciju već upućuje na mjerodavno materijalno pravo |
| objasnite pravnu prirodu stranog pravila? | strano pravilo je obvezno za domaći organ primjene. ono ostaje stranim, ne postaje dijelom domaćeg pravnog poretka, primjenjuje se ako to izlazi iz tuzemnog kp |
| koje se pr.primjenjuje ako se ne može utvrditi sadržaj stranog mjerodavnog prava? | strano pravo se mora primjeniti po sl.duž. rješenje: 1.primjena legis fori 2.primjena prava najbliže nepoznatom pravu 3.primjena vjerojatno važećeg prava |
| vrste kolizijskih pravila? | 1.izričita/skrivena 2.uvjetna/bezuvjetna 3.potpuna/nepotpuna 4.samostalna/nesamostalna |
| skrivena kp? | nalaze se u pravilima u sudskoj nadležnosti, ugl.SAD, nema u RH pravu. U hrv.pravu situacije za koje ne postoji izričita zakonska kol.norma , pravna praznina se popunjava temeljem opće odredbe ZRS koja utvrđuje načine popunjavanja zakonske praznine |
| nepotpuna kp i potpuna kp? | nepotpuna(jednostrana)-upućuju na primjenu samo domaćeg prava potpuna(višestrana) - zavisno od situacije upućuju ili na primjenu domaćeg ili stranog prava, nije ograničen personalno ni teritorijalno I jedna i druga donose se u unutrašnjem pravu i u međ,ugovorima |
| samostalna i nesamostalna kp? | samostalna pravila-upućuju na mjerodavno pravo,u posebnom dijelu su kodificiranog mpp,određuju razne statute(nasljedni, osobni, bračni, ugovorni); sastoje se od kat.vezivanja i poveznice nesamostalna-dopunjuju samostalnu normu, služe kao dopuna, usmjerenje , kontrola, nemaju kat.vezivanja (odredbe o javnom poretku, renovi, apatridija/polipatridija, fraudulozno zaobilaženje prava)u općim su odredbama mpp |
| uvjetna/bezuvjetna? | bezuvjetna-primjenjuju se bez obzira na rezultat upućivanja na mjedoravno materijalno pravo uvjetna-mjerodavno pravo države A,pod određenim pretpostavkama pravo države B ratio donošenja uvjetnih pravila : -povećanje pravne sigurnosti i predvidljivosti -favoriziranje pravnog posla |
| što je kategorija vezivanja? | ono za što se određuje mjerodavno pravo. skupni pojam apstraknih životnih odnosa, pravnih odnosa, pravnih činjenica ,pr.situacija. npr.posl.sposb. posvojenje, nasljeđivanje,ugovorni odnosi |
| što je statut? | propis, označava mjerodavni pravni poredak, mjerodavno pravo |
| što je poveznica? | ono što upućuje na mjerodavno pravo to je pravna činjenica, ugovorna odredba, pravni pojam koji upućuje na katergoriju vezivanja |
| podjela poveznica? | 1.veza s pravnim poretkom 2.subjektivna/objektivna 3.isključiva/kombinacija 4.primarna/podredna |
| subjektivna, objektivna, tertium genus? | subjektivna-pravni subjekti odabiru mjerodavno pravo objektivna-utvrđuje ih zakonodavac, nastale u sudskoj praksi tertium genus-poveznica najbliže veze sadržaj određuje i ispunjava tijelo primjene neovisno o oklonostima |
| kako se izražava poveznica najuža veza u hrv.zakonodavstvu? | prednost poveznice najuže veze i subjektivne je što se uzimaju rješenja najbliža strankama, pravnoj situaciji, stranke baš žele primjenu tog prava ili je organ vrednovao relevantne okolnosti i uputio na najbliže pravo |
| isključive i kombinacija poveznica? | isključiva poveznica je jedna poveznica( za stavljanje pod starateljstvo pravo države državljanin štićenika ) kominacija poveznica sadrži više poveznica( oporuka)alternativni-pravi koje dovodi do povoljnijeg rezultata i kumulativni; 1. disributivni-za svaku stranku primjena njegog prava(brak= 2.potpuna kumulacija-istodobna primjena prava svih stranaka u pravnom odnosu( posvojenje) |
| primarne i podredne poveznice? | primarna-dovodi do primjene mjerodavnog prava podredna-ako stranke nisu ugovorile mjerodavno pravo, stranačke ug.odnose treba prosuditi po pravu na koje upućuje podredna poveznica. primjenjuje se samo kad se ne može primijeniti primarno kp |
| primjena podredne poveznice?(4) | 1.stranke nisu ugovorile mjerodavno pravo 2.kategorija pravne i poslovne sposobnosti fizičke osobe 3.primarna poveznica upućuje na nepostojeći pravni poredak 4.primarno mje.pravo se ne primjenje zbog zaštite domaćeg pr.poretka, kod prijevarnog zaobilaženja, kad se strano pravo ne može utvrditi |
| što označava izraz lex? | označava poveznicu, predznak je za poveznicu |
| vrste poveznica?(7) | 1.državljanstvo 2.prebivalište 3.redovno boravište 4.mjesto gdje stvar leži 5.volja stranaka 6.mjesto štetne radnje/nastanka štete 7.najuža veza |
| državljanstvo? | pravna pripadnost određenoj državi, pravna veza osobe i države,najvažnija poveznica, upućuje na mjerodavno pravo za razna statutna pitanja fizičkih osoba, po ZRS poveznica za osobna, nasljedna,obiteljska pitanja |
| razlika osobni staut i osobni status? | osobni statu je pravni poredak na osnovi poveznice državljanstva procjenjuju se osobni odnosi osobe,u hr.pravu određuju pravnu i poslovnu sposbnosti osobni status-zakonodavac ne definira to je npr..je li osoba udana, dijete bračno, izvanbračno |
| kada je državljanstvo postalo poveznica? | code civili 1804 i mancinijevo učenje "o državljanstvu kao osnovi međunarodnog prava"1851. |
| što je efektivno državljanstvo? | bliža veza osobe s njezinim domovinskim pravom. načini: 1.zakonodavac upućuje na konkretno pravo 2.opće upućivanje 3.određuje što podrazumjeva pod bližu vezu |
| apatridi? | osobe bez državljanstva 1.de iure -nemaju državljanstvo ni po jednom zakonu 2.ne može se državljanstvo utvrditi |
| izvori prava za apatride u RH? | ZRS newyorska konvencija o pravnom položaju osoba bez državljanstva 1954. |
| kako definiraju newyork i ženeva prebivalište? | ne sadrže definiciju prebivališta i boravišta, svaka država ugovornica mora sam po lex fori odrediti taj pojam |
| kako newyork definira apatrida? | osoba bez državljanstva, koju niti jedna država ne smatra svojim državljaninom |
| međunarodni ugovori koji određuju položaj izbjeglica? | NY kon.o pravnom položaju osoba bez državljanstva 1954. Ženevska konvencija o pravnom položaju izbjeglica 1951. Ženvski protokol o istoj materiji 1967.( ukida teritorijalo ograničenje polja primjene, konv.zaštita bez obzira na preb.i borav u drž.ugovornici.) |
| koji zakon određuje pojam prebivalište? | Zakon o strancima 2003.-mjesto u kojem stranac s odobrenim stalnim boravkom nastanio s namjerom da u njemu živi Zakon o prebivalištu i boravištu građana 1991.-mjesto gdje se građanin naselio s namjerom da u njemu stalno živi |
| zavisno prebivalište? | za prebivalište se traži poslovna sposobnost, nesposobne osobe nemaju vlastito nego zavisno prebivalište. |
| po kojem pravu se određuje prebivalište? | po lex fori, na osnovi prava države čiji organ rješava predmet |
| polje primjene prebivališta? | 1.poveznica podrednog kp(ugovori, učinci braka/izvanbraka) 2.poveznica primarnog kp(jednostrani posao) 3.poveznica u međunarodnom procesnom pravu(određivanje opće sud.nadležnosti, isključiva nadležnost) |
| redovno boravište što pretpostavlja? | da je boravak duže trajao, traje ili će duže trajati , dovodi do toga da osoba ima u toj državi težište životnih odnosa |
| praktična primjena red.boravišta? | ona je poveznica kolizijskog pravila , ali služi za određivanje nadležnosti sudova države redovnog boravišta |
| kada se redovno boravište prvi put pojavljuje u višestranim ugovorima? | u HK o uređivanju starateljstva nad maloljetnicima 1902. |
| zašto treba red.boravište urediti autonomno? | zato što bi inače došlo do definiranja po lex fori i to bi spriječilo ujednačenu primjenu konvencijskih rješenja |
| mjesto gdje stvar leži za što je mjerodavno? | stvarna prava na pok.i nek. i nasljeđivanje na nek. |
| odstupanje od poveznice mjesto gdje stvar leži? | -za poslove stvarnog statuta mjerodavno mjesto odredišta(vlasnički odnosi kod stvari u prijevozu) -mjesto odaslanja stvari ako interveniraju drž.tijela -kod transportnih sredstava pravo državne pripadnosti(brodovi) |
| autonomija stanaka? | mjerodavno pravo za ugovorne odnose je koje stranke sporazumno odrede. |
| po kojim pravilima se ocjenjuje stranačka autonomija? | po lex fori |
| kolizijskopravna i materijalnopravna autonomija? | kolizijskopravna-ugovorne strane mogu izabrati pravo koje će se primjenjivati na ugovor materijalnopravna-na određen sadržaj ugovora primjenjuje se drugo pravo(npr.zastara, kamata) u okviru prava koje se primjenjuje na sam ugovor. U okviru znači da pravo mjerodavno za ugovor daje odg.je li materijalnopravno upućivanje dopušteno i u kojoj mjeri |
| način nastanka sporazuma o mjerodavnom pravu? | izričit i prešutni izbor. ZRS ne spominje načine izražavanja volje, PZ, ZOSP, Rim 1 predviđaju sporazum. prešutni sporazum mora biti nedvosmislen, izlaziti iz ugovora ili okolnosti slučaja |
| Kada stanke biraju mjerodavno pravo? | prije ili tijekom zaključenja glavnog ugovora , dozvoljava se i naknadna promjena koja djeluje ex tunc ili ex nunc |
| 7 relevantnih okolonosti koje mogu upućivati na prešutni izbor mjerodavnog prava? | 1.ugovaranje sudske, arbitražne nadležnosti 2.ugovaranje mjesta izvršenja ugovora 3.ugovorni jezik 4.primjena uzanci i opći uvjeta određene države 5.ugovorena valuta 6.veza s drugim ugovorima 7.terminologija određenog pravnog poretka |
| koje pravo je mjerodavno za pravo intelekutalnog vlasništva? | locus protectionis-poveznica mjesta zaštite, lex poci protectionis |
| što je mjesto štetne radnje? locus delicti commissi | mjesto gdje je šteta radnja: - u potpunosti ili djelomično izvršena -stavljanje proizvoda u promet -mjesto sjedišta proizvođača -objektivna odg.-mjesto gdje je opasni predmet postao nekontroliran |
| što je mjesto nastanka štete? locus damni | mjesto u kojem je došlo do povrede zaštićenog pravnog interesa |
| načelo ubikviteta? | alternativno upućivanje na pravo države gdje je počinjena štetna radnja ili mjesto gdje je nastala šteta. ne dolazi do primjene: -protupravni čin u zrakoplovima i brodovima -sudar brodova -zaštita tržišnog natjecanaj |
| gdje se primjenjuje načelo ubikviteta? | kod distancijskih delikata, štetna radnja u jednoj,a šeta u drugoj drž. povezuje se s povlašćujućim načelom primjenjuje se pravo povoljnije za oštećenika riječ je o alternativnom stautu |
| pravo najbliže veze? | primjenjuje se podredno ako se prravo koje su stranke izabrale ne može primijeniti ili stranke nisu odredile pravo koje treba primijeniti. Nadležno tijelo utvrđuje pravo najbliže veze |
| upućivanje na pravo najbliže veze? | 1.zakonodavac određuje poveznicu najbliže veze , ne konkretizira najbližu nego to čini organ primjene 2.upućuje na najbliže pravo, utvrđuje kategoriju vezivanja (npr.za osobni statut uz pomoć državljanstva) |
| objasnite načelo karakterističnog sadržaja? | A.Schnitzer 1944. pravne odnose treba ocjenjivati po pravu karakteristične činidbe ili sadržaja. riječ je o konkterizaciji načela najuže veze. treba uputiti na ondaj pravni poredak s kojim pravna situacija ima najužu vezu. primjenjuje se pri određivanju ugovornog statuta kad stranke nisu same izabrale pravo koje uređuje njihove ugovorne odnose |
| primjer u praksi navedene teorije karakteristično sadržaja? | Švicarska sudska praksa određivala mjerodavno pravo za ugovorne odnose. Prvo se odredila ugovorna strana čija je obveza tipična i treba joj dati prednost, da bi se za određene vrste ugovora upućivalo na pravo države s kojom takva osoba ima najbližu teritorijalnu vezu. |
| može li se načelo karakterističnog sadržaja primijeniti i na druge statue osim ugovorni? | načelo primjene karakteristične činidbe veže se samo uz ugovorni statut. nije moguće konstruirati karakterističnu činidbu za stvarnopravni ili nasljednopravni statut |
| načelo povoljnosti? favor negotii | primjenjuje se radi postizanja povoljnih materijalnopravnih riješenja. |
| što je kvalifikacija? | supsumiranje pravno relevantinih činjenica pod odgovarajuću kategoriju vezivanja. to je metoda po kojoj se strana pravna pitanja supsumiraju pod određenu kategoriju vezivanja kolizijski pravila |
| razlika tumačenje-kvalifikacija? | tumačenje-određuje točan smisao zakonskog teksta kvalifikacija-supsumira činjenice pod pravne pojmove |
| što kvalifikacija rješava? | odgovara na pitanje ispunjava li konkretno pravno pitanje za koje se traži mjerodavno pravo,. kriterije koje postavlja kategorija vezivanja |
| metode kvalifikacija(4)? | 1.kvalifikacija po lex fori-Bartin (RH) po polaznom pravu treba ocjenjivati pod koje domaće kolizisko pravilo supsumirati određeni odnos. 2.po legis causae-Wolff-mjerodavno je pravo države na koje upućuju kolizijska pravila legis fori ( pravne praznine rješavato unutar mjerodavnog prava, po legis causae) 3.kvalifikacija na osnovi autonomnog definiranja-Rabel- obvezatan sadržaj pravila, ne i sistematika, kvalificira se po poredbenopravnoj metodi uz pomoć autonomnog definiranja 4.rješenje pomoću stupnjevane kvalifikacije-Schnitzer-kolizijska i materijalna pravila tumačiti prema pravnom poretku kojem pripadaju. 2.stupnja kvalifikacije; 1.)supsumiranje po lex fori 2.)do nje dolazi kada polazno pravilo uputi na mjerodavno pravo |
| kvalifikacija i međunarodni ugovori? | treba se primjeniti mutatis mutandis, ne treba svaka država ugovornici tumačiti po svojoj legis fori |
| navedite tri slučaja kada se odstupa od kavlifikacije prebivališta po lex fori? | prebivalište se određuje po stranom pravu, to propisuju međunarodne konvencije koje ne sadrže autonomnu definiciju, propuštaju definiranje prebivališta ili se po mpp-u EU prebivalište ne utvrđuje autonomno već lex fori |
| što je renovoi? | kad polazno kolizijsko pravilo uputi na kolizijsko pravilo mjerodavnog prava, a ovo vrati na primjenu polaznog prava ili sa svojom poveznicom na primjenu prava treće države. Renovoi ne upućuje odmah na materijalno mjerodavno pravo, već na kolizisjko pravilo mjerodavanog prava , te konačna primjena ovisi o kolizijskom rješenju. |
| U kojem se predmetu prvi put spominje renvoi? | predmet Forgo, bavarski državljanin je umro u Franc.gdje je imao prebivalište. po franc.pravu za nasljeđivanje pokretnina mjerodavna lex patirae(bavarska),sud uputio na bavarsku kol.normu, budući da sadrži poveznicu prebivališta koju je sud kvalificirao-mjerodavno je francusko pravo. |
| razlozi za primjenu renvoi? | 1. različite poveznica za određivanje osobnog statuta fizičkih osoba 2.olakšavanje rješenja kad se kat.vezivanja različito kvalificira 3.doprinosi ujednačavanju rješenja u različitim pravnim porecima 4.upućivanje na strano pravo obuhvaća kolizijske norme tog prava |
| kako hrvatski zakoni i na koji način tretiraju renvoi? | ZRS pozitivan stav, a posebni izvor mpp-a koji sadrži pravilo renvoi je ZM-sposobnost osobe da se mjenično obveže određuje zakon njezine zemlje. ako taj zajon upućuje na zakon druge zemlje , onda se primjenjuje zakon te druge zemlje |
| ustanova "foreign court theory"? | engleski sudovi prihvaćaju renvoi kao foregin court theory, engleski sudac treba primjeniti strano pravo i postupiti kako bi postupio sudac čije je pravo merodavno da rješava isti slučaj. to se odnosi na privatnopravne situacije s međunarodnim obilježjem,a poveznica je prebivalište. kad engl.kp upućuje na zakon strane zemlje, to čini na čitavno strano pravo države, engleski sud ocjenjuje slučaj onako kako bi ga ocijenio sud te strane države |
| koje države isključuju renvoi? | egipatsko, grčko, Quebec. polazno kolizijsko pravilo uputi na primjenu vlastitog prava, ne treba utvrđivati da li polazno pravo prihvaća renvoi ili ne. ako strano mjerodavno pravo ne može se primijeniti zato što je protivno javnom poretku legis fori-primjena je polaznog materijalnog prava |
| renvoi i međunarodni ugovori? | kod međunarodnih konvencija se isključuje (Uredba Rim I i Rim II) ako konvencijska kolizijska pravila upućuju na prava drž.neugovornica treba primijeniti renvoi kod dvostranih konvencija ne predviđa se renvoi kada kolizijskopravne konvencije upućuju na pravo država nečlanica koje se primjenjuju bez obzira na postojanje uzajamnosti |
| argumenti protivnika renvoi? | uvijek treba prihvaćati materijalno pravo, neprihvatljivo je upućivanje na kolizijska pravila mejrodavnog prava. primjena te metode relativizira vrijednost polaznog kolizijskog prava i stvara teškoće pri utvrđivanju inozemnog kolizijskog prava |
| polje primjene renovi? | negdje se izričito navode pravne situacije, kategorije vezivanja propisuje se opće rješenje o primjeni renvoi ili primjena na osnovi sudske prakse ili uvjetuje se da takvo upućivanje dovodi do razumnog rješenja(organ primjene sam ocijeniti dolazi li do cjelokupnog upućivanja ili upućuje na mjerodavno materijalno pravo. primjenjue se renvoi kad je metoda upućivanja ograničena na pitanja osobnog statuta) |
| isključenje renvoi? | kad primjena prava zavisi od: autonomije(volje)stranaka isključena je za ugovorne obveze , radi zaštite jedne ugovorne strane, za uzdržavanje, oblik pravnog čina |
| primjer odredbe jednog pravnog poretka koje određuje kat.vez.za koje se mjerodavno pravo ne određuje pomoću metode renvoi? | francuska sudska praksa-renvoi isključen kad stranke sporazumom utvrđuju mjerodavno pravi i pri određivanju mjerodavnog prava za imovinskopravne odnose bračnih drugova |
| pravni odnos instituta renvoi i stranačke autonomije polazeći od odredaba ZRS-a? | izbor prava znači određivanje materijalnog prava izabranog pravnog poretka, nema upućivanja na cjelokupno izabrano pravo-renovi isključen. za ugovor mjerodavno pravo koje su stranke izabrale |
| određuje li ZRS polje primjene renvoi? | ne postoji obvezatna primjena renvoi. primijeniti će se u slučajevima kad je prihvaćenom stanovištu primjena razumna i u skladu s načelom upućivanja na najbliže pravo. to su razna pitanja u vezi s određivanjem osobnog statuta fizičkih i pravnih osoba |
| skriveni renvoi? | kod predmeta bračni pravo i odnos roditelja i djece,samo pravila o međunarodnoj nadležnosti, zasnivaju se na prebivalištu stanaka. sudovi primjenjuju lex fori, a nadležnost uvjetuju prebivališta stanaka, dolazi do primjene lex domicilli stranaka |
| koja poveznica se koristi kod nejedinstvenog pravnog poretka? | poveznica najuže veze ZRS:ako je mjerodavno pravo države čiji pravni poredak nije jedinstven, pravila ZRS-a ne upućuju na određeno pravno područje u toj državi, mjerodavno pravo određuje se prema pravilima tog pravnog poretka |
| 2 elementa prijevarnog zaobilaženja? | 1.subjektivni-namjera mijenjanja činjeničnog stanja, kako bi se zaobišla primjena određene materijalne norme i primijenilo povoljno pravno rješenje 2.objektivni-ostvarivanje te namjere, utvrditi zlunamjeru predstavlja povredu dobre vjere. Prijevarno zaobilaženje može se poduzeti pravnim poslom, dovodi do promjene kvalifikacije |
| oblici prijevarnog zaobilaženja? | 1.neposredno zaobilaženje-mijenja okolnost koja dovodi do toga da poveznica upućuje na mjerodavno pravo 2.posredno zaobilaženje-neprimjena domaćeg kol.pravila postupak se vodi pred sudom strane države,kp upućuje na povoljnije mat.pravo. ne može se fraudulozno zaobilaženje vezati uz forum shopping,tj.korištenje zakonske mogućnosti izbora više međunarodnih sudskih nadležnosti u različitim državam |
| isključenje frauduloznosti? | fraudulozno zaobilaženje predstavlja voljnu promjenu okolnosti koje dovode do promjene mjerodavnog prava,ako se te okolnosti ne mogu mijenjati, isključeno je fraudulozno postupanje. slučajevi u kojima volja stranke odlučna za određivanje mjerodavnog prava,a priori isključena je mogućnost prijevarnog zaobilaženja prava. ako postupanje ne sadrži navedene elemente nema frauduloznog zaobilaženja |
| postupak nakon utvrđenja frauduloznosti? | ne primjenjuje se inozemno pravo koje je postalo mjerodavno, već domaće pravno rješenje na koje upućuje poveznica da nije bilo prijevarnog postupanja. treba ispitati je li došlo do povrede domaćeg javnog poretka |
| zakonska rješenja o zabrani frauduloznog zaobilaženja prava? | zakonski propisi o zabrani frauduloznog zaobilaženja prava-takvu zabranu sadrži ZRS posebne odredbe o zabrani frauduzlonog zaobilaženja domaćeg prava PZ i ZOSZP. na prijevarno zaobilaženje najviše se pozivaju francuski sudovi. U SAD frauduloznost se ispituje pri određivanju međunarodne sudske nadležnosti |
| kada se postavlja prethodno pitanje? | kad kolizijsko pravilo polaznog prava upućuje na primjenu stranog prava, treba ocijeniti neke prethodne pravne situacije. počela se teorija razvijati u Njem.30 god.20 st. |
| razlika prethodno pitanje i kvalifikacija? | prethodno pitanje određuje prethodne pravne odnose, kvalifikacija po kojem pravu se definiraju pravni pojmovi radi primjene koliz.pravila i kako se pravila razgraničuju. |
| kada se javlja prethodno pitanje? | mjerodavno je za nasljeđivanje( austrijsko pravo), radi uzdržavanja,itd. |
| razlika prethodno i djelomično pitanje? | prethodna-postavljaja se nakon što koliz.pravilo uputi na mjerodano strano materijalno pravo djelomično-dio je kategorije vezivanja, npr.izvanugovorna odg.za naknadu štete-glavno pitanje,djelomično pitanje-deliktna sposobnost |
| problem određivanja prethodnog pitanja? | javlja se ako su kumulativno ispunjene pretpostavke: 1.za glavno pitanje mjerodavno strano pravo 2.strano koliz.i koliz.pravo države foruma ne upućuju na primjenu istog prava 3.razlika između mjerodavnih na koje upućuju kolzijska prava |
| metode uređivanja situacija u kojima se javlja prethodno pitanje? | 1.metoda zavisnog upućivanja-prethodno pitanje prosuđuje se po kolizijskim pravilima legis causae 2.nezavisne metode-prethodna pitanja uređuju se kolizijskim pravilima legis fori 3.metoda urešivanja prethodnih pitanja uređuju zavisno od ocjene pretežnosti interesa na unutrašnje-primijeniti kol.pravila legis fori međunarodne-primijeniti legis causase |
| kako se rješava pitanje državljanstva kao prethodnog pitanja? | uređuje se zavisnim upućivanjem legis causae, prihvaća da svaka država sama odlučuje tko je njen državljanin. to načelo je iznimno izraženo zakonskom odredbom |
| kako se rješava prethodno pitanje u sklopu primjene međunarodnih ugovora? | odbacuje se nezavisno upućivanje(pravilima legis dori)jer dovodi do željenog ujednačenja rejšenja i usvajaju se 3 rješenja: 1.prethodno pitanje uređuje se kao glavno 2.donose se dodatna ujednačena kolizijska pravila 3.prethodno pitanje prepušta se unutrašnjem pravu država ugovornica |
| kada rješavanje prethodnog pitanja ne dolazi u obzir? | ako je ono riješeno pravomoćnom sudskom odlukom ili odlukom drugog državnog tijela |
| pitanje prilagodbe u djelovanju kolizijskih pravila? | do toga dolazi kada treba primijeniti više prava, domaće ili strano ili više stranih. prilagođavanjem se izbjegavaju proturječnosti primjenjivih normi, ne korigiraju norme već učinke njihove primjene |
| kada postoji potreba za prilagođavanjem? | potreba postoji ako i nakon primene poznatih metoda određivanja sadržaja prava, popunjavanjem pravnih praznina ostaju proturječnosti između normi koje treba primijeniti |
| kako se rješava pitanje prilagođavanja? | 1.davanje prednosti jednom od konkurirajućih pravila 2.protezanjem mjerodavnog prava na situacije koje ne pokriva kat.vezivanja polaznog kolizijskog pravila 3.mijenjanjem mjerodavnog materijalnog prava 4.(rijetko)primjena legis fori izbor konkretne metode zavisi od situacije, treba uzeti u obzir načela pravne sigurnosti i predvidljivosti |
| odnos prilagođavanja sa javnim poretkom? | do potrebe prilagođavanja dolazi kad je potrebno korigirati neprihvatljiva rješenja kolizijskopravnog upućivanja. postoji sličnost sa zaštitom javnog poretka. redoslijed primjene: 1.prvo prilagođavanje 2.tek onda ispitivanje protivnosti mjerodavnog stranog prava domaćem javnom poretku |
| odredbe o prilagođavanju u kodifikacijama mpp i međuarodnim ugovorima? | dosadašnje nacionalne kodifikacije mp. ni međunarodni ugovori ne sadrže izričite odredbe o prilagođavanju. |
| uvjet za primjenu stranog prava? | ako polazno kolizijsko pravilo uputi na strano pravo, upućuje na strano materijalno pravo.Katkada dolazi do upućivanja na strano kolizijsko pravo. |
| koja su tijela i kako ovlaštena primijeniti kolizijska pravila? | sudovi i druga nadležna tijela po služ.duž. ispunjene pretpostavke: 1.privatnopravna situacija s međ.obilježjem 2.dolazi do primjene određene ili određenih kol.pravila. Kolizijske norme su: 1.prinudni propisi, ne može zaobići nadležno tijelo 2.primjena ne zavisi od volje zainteresiranih stranaka 3.primjena stranog prava nije uvjetovana postojanjem uzajamnosti 4.pojam međunarodnog javnog prava doći do primjene pri primjeni metode posebnih materijalnih pravila |
| koje će pravne posljedice nastupiti ako prvostupanjsko tijelo ne primjeni kolizijsko pravilo? | ako prvostupanjski organ ne primjeni kolizijska pravila ili ih pogrešno primjeni, to se može smatrati žalbenim razlogom, ne primjenjuju, odnosno ne krše se kogentne kolizijske norme |
| pravna priroda stranog prava? | strano pravo je pravo, ne činjenica. primjenjuje se ako to izlazi iz tuzemnih kolizijskih pravila. domaće pravo nadležno tijelo treba utvrđivati i primijeniti po službenoj dužnosti. treba se primijeniti strano pravo ex offo. propisuje se suradnja organa sa strankama radi utvrđenja sadržaja mjerodavnog stranog prava. primijenjuje se strano pravo koje važi u času donošenja odluke |
| kako omogućiti sucu da dođe do relevantnih podataka o stranom pravu? | ZRS određuje da sud ili nadležni organ zatražiti obavijest o stranom pravu od min.pravosuđa i uprave RH. stranke mogu podnijeti javnu ispravu o sadržaju stranog prava, odlučuje se koji će se od načina primijeniti. nije dozvoljeno izvođenje dokaza saslušanjem svjedoka ili stranaka |
| primjena stranog prava po služ.dužnosti i stranački sporazum o odricanju? | ZRS ne sadrži nikakvo ograničenje od primjene stranog prava po službenoj dužnosti,a to se odnosi na evenutalni stranački sporazum kojim se stranke odriču primjene stranog prava |
| što znači da za hrv.sud primjena stranog prava maksima iura novit curia ima ograničeno važenje? | primjenjuje se strano pravo koje vrijedi u trenutku donošenja odluke. pri tumačenju treba postupati u skladu sa sudskom praksom i učenjem pravne znanosti te strane države |
| koje se pravo primjenjuje ako se ne može utvrditi sadržaj mjerodavnog stranog prava? | primjena legis fori-primjena prava najbliže stranom neutvrđenom pravu ili primjena prava najbliže nepoznatom pravu ili primjena vjerojatno važećeg prava |
| odnos stranog prava i revizije ? | strano pravo je pravo, zbog toga se može izjaviti žalba ne bude li primijenjeno ili pogrešno primijenjeno. može se izjaviti i revizija protiv zakonom utvrđenih drugostupanjskih presuda, zbog pogrešne primjene materijalnog prava |
| tri vrste vremenske promjene statuta? | 1.promjena legis fori 2.promjena legis causae 3.promijenjivost statuta |
| što je to promjena kolizijskih pravila legis fori? | takve se promjene uređuju na osnovi prijelaznih pravila države foruma. propisuje odnosno pretpostavlja se neretroaktivnost novih pravila. opća rješenja ZRS: ne primjenjuje se na odnose nastale prije stupanja na snagu.primjena kolizijskih pravila na osnovi načela tempus regit actum, neretroaktivno važenje. |
| što znači tempus regit actum? | za poduzimanje akata mjerodavno je pravo koje važi u vrijeme njegova poduzimanja |
| 3 posebne situacije koje uzimaju u obzir vremensku dimenziju pravnih situacija i pravne odnose s međunarodnim obilježjem? | 1.završene situacije- njihove pravne učinke uređuje ranije pravo, tj.uređuju se po kolizijskim propisima koji su na snazi u času nastanka 2.trajne situacije-nastale po prijašnjim kolizijskim pravilima, ocjenjuju se po ranijem pravu, nakon toga pro futuro 3.situacije in statu nascendi-primjenjuje se pravo na koje upućuju važeća pravila mpp. završene i trajne situacije primjenjuje se kolizijsko pravo u skladu s tempus regit actum |
| promjenjivost statuta? | javlja se kad za vrijeme trajanja pravnog odnosa dolazi do promjene činjeničnog stanja na kojem se zasniva poveznica, može utjecati na promjenu mjerodavnog prava. Ne mijenjaju se okolnosti na kojima se zasniva poveznica |
| podjela poveznica? | 1.stalne-mjesto gdje nek.leži, mjesto zaključenja braka 2.promjenjive-državna pripadnost broda može se mijenjati 3.trenutno djelujuće poveznice-mjesto zaključenja braka, mjesto gdje je šteta nastala kod stalnih i trenutno djel.pov.nema mogućnosti upućivanja na neko drugo pravo |
| pravna priroda stranog prava? | strano pravo je pravo, a ne činjenica. ono ne postaje dijelom domaćeg pravnog poretka. domaće pravo nadležno tijelo mora primijeniti po službenoj dužnosti,a sud treba utvrditi i primjeniti strano pravo ex offo. |
| kako omogućiti sucu da dođe do relevantnih podataka o stranom pravu? | sud ili drugi nadležni organ može zatražiti obavijesti o stranom pravu od ministarstva pravosuđa i uprave RH, a stranke mogu podnijeti javnu ispravu o sadržaju stranog prava. Sud sam odlučuje koji će od navedenih načina primijeniti.Nije dozvoljeno izvođenje dokaza saslušanjem svjedoka ili stranaka. ZRS ne sadrži nikakvo ograničenje od primjene stranog prava po sl.duž.,a primijeniti će se pravo koje važi u času donošenja odluke |
| primjena stranog prava po služ.dužnosti i stranački sporazum o odricanju? | ZRS ne sadrži nikakvo ograničenje od primjene stranog prava po službenoj dužnosti,a to se odnosti i na eventualni stranački sporazum kojim se stranke odriču primjene stranog prava |
| pozivom na kolizijsko pravilo ZRS-a objasni tvrdnju da za hrv.sud primjena stranog prava maksima iura novit curia ima ograničeno važenje? | primjenjuje se strano pravo koje vrijedi u trenutku donošenja odluke. pri tumačenju treba postupati u skladu sa sudksom praksom i učenjem pravne znanosti strane države. ZRS: strano pravo primjenje se prema smislu i pojmovima što ih sadrži |
| koje se pravo primjenjuje ako se ne može utvrditi sadržaja mjerodavnog stranog prava? | 1.primjena legis fori-primjena prava koje je najbliže stranom neutvrđenom pravu( ne dolazi u obzir nerješavanje predmeta) 2.primjena prava najbliže nepoznatom pravu 3.primjena vjerojatno važećeg prava |
| kako pitanja podredno mjerodavnog prava, ako se strano nije moglo primijeniti treba riješiti? | u ZRS-u ne postoji izričito rješenje, ali radi pravne sigurnosti i predvidljivosti prednost treba dati legis fori. radi se uz to o rješavanju situacije koja je usko povezana s pravnim proetkom polaznog prava, jer u protivnom ne bi postojala međunarodna nadležnost hrvatskih tijela |
| odnos stranog prava i revizije na primjeru ZPP-a? | po hrv. mpp pravo se smatra pravom. može se izjaviti žalba ako ono ne bude primijenjeno ili bude pogrešno primijenjeno. iz istih razloga može se izjaviti revizija(protiv zakonom utvrđenih drugostupanjskih presuda, pogrešne primjene mat.prava) -pogrešna primjena ili neprimjena mjerodavnog stranog prava može doći u vezi s: 1.pogrešne primjene polaznog kolizijskog pravila, unutar primjene pravnog poretka legis fori 2-nakon što je međunarodno nadležni hrv.sud pravilnim izborom polaznog kolizijskog pravila uputio na stano pravo |
| tri vrste vremenske promjene statuta? | 1.promjena legis fori 2.promjena legis causae 3.promjenivost statuta |
| promjena kolizijskih pravila legis fori? | takve se promjene najčešće uređuju na osnovi prijelaznih pravila države foruma. pretpostavlja se u pravilu neretroaktivnost novih pravila. |
| navedite i obrazložite intertemporalno pravilo ZRS-a? opće rješenje | ZRS:zakon se ne primjenjuje na odnose nastale prije njegova stupanja na snagu. na te odnose se primjenjuje ranije pravo,po ZRS ocjenjuje se nakon njegova stupanja na snagu. primjena kolizijskih pravila je na osnovi načela tempus regit actum što podrazumjeva neretoraktivno važenje |
| posebna rješenja? 3 posebne vrste situacija koje uzimaju u obzir vremensku dimenziju pravnih situacija i pravne odnose s međ.obilježjem? | 1.završene situacije-npr.zaključen brak,stečena punoljetnost, stečeno vl na pok.i nek.- pravne učinke uređuje ranije pravo, tj.uređuju se po kol.propisima koji su na snazi u vrijeme njihova nastanka 2.trajne situacije-nastale po prijašnjim kol.pravilima, njihov nastanak i učinci do stupanaj novog zakona ocjenjuju se po ranijem pravu, a nakon toga ocjenjuju kol.pravila novog zakona 3.situacije in statu nascendi-nije se primijenilo mjerodavno pravi, primjenjuje se pravo na koje upućuju važeća pravila mpp. Za završene i trajne situacvije primjenjuje se kol.pravo u skladu s načelom tempus regit actum |
| tempus regit actum? | za poduzimanje akta mjerodavno je pravo koje važi u vrijeme njegova poduzimanja |
| promjenjivost statuta, obrazložite tu vrstu vremenske promjene prava? | promjenjivost statua= pojava koja se javlja za vrijeme trajanja pravnog odnosa dolazi do promjene činjeničnog stanja, na kojim se zasniva poveznica, što može utjecati na promjenu mjerodavnog prava.primjenjuje se isto kol.pravilo, ali se mijenjaju okolnosti na kojim se zasiva poveznica (npr.mijenja se državljanstvo, mjesto gdje stvar leži) |
| podjela poveznica? može li se u primjeni poveznice mjesto zaključenja braka doći do promjene statuta=NE | podjela je na stalne i promjenjive poveznice zasniva se na mogućnosti/nemogućnosti njihove promjene promjenjive poveznice:državna pripadnost broda mogu se mijenjati stalne poveznice:mjesto gdje nekretnina leži, mjesto zaključenja braka, mjesto nastanka štete trenutno djelujuće poveznice:mjesto zaključenja braka,mjesto gdje je šteta nastala kod stalnih i trenutno djelujućih poveznica nema upućivanja na drugo pravo |
| kako utječe točno fiksiranje trenutka upućivanja na mjerodavno pravo kod promjenjivosti statuta? | točno određivanje vremenske dimenzije ne rješava uvijek pitanje promjenjivosti statuta iz 2 razloga: 1.ne upućuje na najbliže pravo 2.propisuje se samo iznimno, pa ostaje otvoreno pitanje određivanja mjerodavnog prava pri pojavi promjenjivosti statuta |
| razlika između promjenjivosti kolizijskih pravila i promjenjivosti statuta? | promjenjivost stauta rješava se primjenom pravila legis fori. razlika je u sljedećem: 1.kod promjenjivosti kol.pravila radi se od dva zakona istog zakonodavca, jedan zakon zamjenjuje drugi 2.kod promjenjivosti statuta-2.zakona različitih zakonodavaca koja ostaju na snazi na svom području, pitanje je koji od njih treba od određenog trenutka primjenjivati |
| kako utječe promjenjivost statuta na završene,a kako na trajne pravne situacije? | završene-ne utječe, primjena prava po kojem su nastale, priznaje se i po novom pravu trajne-nastanak uređuje pravo koje je u to vrijeme važilo, a ako dođe do promjene statuta, takve pravne situacije ocjenjuju se po novom pravu od časa te promjene |
| posebna rješenja promjenjivosti statuta? | nastale pravne odnose koji se ne mogu supsumirati pod novi statut, treba i dalje prosuđivati po ranijem pravu po kojem su valjano nastali. razlog odstupanja od primjene prava tempus regit actum je načelo priznanja prava što su stečena po ranijem mjerodavnom pravu |
| kako se rješava pitanje promjenjivog statua u stvarnopravnim odnosima kad se radi o stjecanju vlasništva? | stjecanje vlasništva i drugih stvarnih prava ocjenjuje se po lex rei sitae. ako je pravo vl.stečeno po ranijem statutu, ono i dalje postoji iako po novom još ne bi bilo stečeno. ako stvarno pravo nije još stečeno po ranijem pravu, nije bio modusa, do takvog stjecanja dolazi, pok.stigne na područje države po čijem pravu modus nije pretpostavka za prijenos vl. ako dođe na područje države na čijem se pravu traži modus, tada vrijedi načelo tempus regit actum |
| promjena materijalnog prava legis causae? | organ u polaznoj državi treba postupati na isti način kako postupa organ države legis causae, pod pretpostavkom da se po polaznom pravu strano pravo primjenjuje po sl.dužnosti |
| promjena mat.prava legis causae-kada se prijelazne odredbe neće primijeniti? | neće se primijeniti ako bi time bio povrijeđen javni poredak polaznog prava |
| promjena materijalnog prava legis causae, objasni? | ako se promjeni materijalno pravo države na čije su pravo norme uputile kp polaznog prava,polazni organ treba postupati na isti način kako postupa organ države legis cause, pod pretpostavkom da se polazno prav primjenjuje po sl.dužnosti |
| razlika između međunarodnog i internog javnog poretka? | ordre public interne(interni javni poredak)-prinudni propisi domaćeg prava unutar privatnog prava isključuju sporazume stranaka koji su im protivni. ordre public international(međunarodni javni poredak)-dolazi do izražaja pri kontroli primjene stanog prava i kontroli stranih sudskih arbitražnih odluka. označuje javni poredak koji kontrolira primjenu stranog prava |
| objasnite pojam javnog poretka? | kao institu štiti domaći pravni sistem od primjene stanog prava protivnog osnovnim pravnim načelima domaćeg prava, sadržavni u ustavima |
| na koji se način propisuje zaštita javnog poretka? | odredbe o zaštiti javnog poretka sadrže propisi unutrašnjeg mpp i višetrane međunarodne konvencije. između unutrašnjih propisa o javnom poretku postoje razlike: 1.propisuje se neprimjena stranog prava protivno domaćem javnom poretku 2.propisuje da strano pravo ne smije biti protivno javnom poretku ni dobrim običajima 3.neprimjena stranog prava,ako bi učinci primjene bili protivni javnom poretku |
| pretpostavka za primjenu javnog poretka? | sve zavisi o tome ima li predmet koji se rješava usku vezu s tuzemstvom i njegovim pravom tj.lex fori. Veza postoji: 1.primjena stranog prava ima u tuzemstvu trajnije učinke 2.tuzemni organ međunarodno nadležan u predmetu nastanka ili promjene pravnog odnosa(npr.zaključenje braka) |
| objasnite i dajte primjer za "ublaženo djelovanje javnog poretka"? | ublaženo djelovanje javnog poretka je učinak strane situacije koja se priznaje u tuzemstvu, ne iskuljučuje se pozivanjem na zaštitu domaćeg javnog poretka. Pravni odnos koji je nastao u inozemstvu zbog protivnosti javnom poretku, samo privremeno ne proizvodi učinke u tuzemstvu |
| objasnite na primjeru ublaženo djelovanje javnog poretka? | u inozemstvu nupturijenti su od 12 god.zaključili brak u skladu sa svojim domovinskim pravima. taj brak u RH zbog niske dobi nupturijenata ne bi proizveo pravni ulinak nekoliko godina,ali kada bi se te osobe nakon 8 god.nastanile u RH i stekle prebivalište, situacija koje je prvotno bila protivna RH poretku više ne postoji i u RH bi se priznali učinci braka |
| regulira li ZRS pitanje ublaženo djelovanje javnog poretka? | ne regulira izričito |
| navedite i obrazložite funkcije javnog poretka? | javni poredak ima dvostruku funkciju: 1.pozitivnu-nameće se primjena domaćeg, polaznog prava. pored javnopravnih i privatnopravni propisi uređuju situacije s međunarodnim obilježjem, tako da se ili: neposredno upućuje na primjenu polaznog prava ili popisuje odstupanje od primjene stranog mjerodavnog prava i utvrđuje primjena prava države foruma,(neposredna primjena polaznog prava) 2.negativna-isključuje primjenu mjerodavnog stranog prava ako nije spojiva s osnovnim pravnim načelima polaznog prava. umjesto stranog primjenjuje se domaće polazno pravo i to: -polazno kolizijsko utvrđuje mjerodavano strano -kad ocijeni da primjena stranog je protivna domaćem javnom poretku ne dolazi do primjene stranog prava -umjesto stranog primjena domaćeg polaznog prava koje se prilagođava |
| kako se rješavaju situacije do kojih dolazi nakon ocjene negativne funkcije javnog poretka? | 1.izričita primjena polaznog prava 2.najčešće podredno primjena polaznog materijalnog prava 3.katkad ne dolazi do podredne primjene polaznog prava,već se situacije nastale primjenom stranog prava neće priznati 4.neprimjenom stranog prava koje, jer je protivnom domaćem nastaj pravne praznine, popunjavati će se ili primjenom stranog mjerodavnog prava ili po domaćem pravu,i radi ti će se tzv.prilagođavanje na osnovi načela pravičnosti |
| nepostojanje odredbe o javnom poretku? | svi pravni poretci štite javni poredak, bez obzira postoji li zakonska klauzula o tome ili ne. nepostojanje odredbe ne znači da sud ne primjenjuje taj institut |
| vrijeme relevantno za ocjenu suprotnosti s javnim poretkom? | relevantno vrijeme je čas donošenja odluke. od časa nastanka situacije o kojoj se radi pa do trenutka odlučivanja o zaštiti javnog poretka rješenje ovisi od pravila intertemporalnog prava legis fori. Na zaštitu javnog poretka paze po služ.dužnosti nadležna domaća tijela,sudovi, arbitražna tijela |
| što je procesni javni poredak i koja mu je funkcija( 3 primjera)? | štiti domaći procesni javni poredak 1.sprečava strane sudske i arbitražne odluke nespojive s načelima domaćeg procesnog prava ostvaruju učinke u inozemstvu 2.uskraćuje se pravna pomoć ako se traži način nespojiv s domaćim procesnim pravom 3.zaštita procesnog javnog prava štiti se po službenoj dužnosti Posebne odredbe sadrži: ZRS:strana sudska odluka se neće priznati ako je u suprotnosti s Ustavom RH ZPP:sud će uskratiti pravnu pomoć inozemnom sudu ako se traži izvršenje radnje protivne javnom poretku ZPP:radnja predmet molbe inozemnog suda obaviti će se na način koji zahtjeva inozemni sud, ako takav postupak nije protivan javnom poretku RH ZA:priznanje i ovrha odbiti će se ako sud utvrdi da bi bili suprotni s javnim poretkom RH Uredba BUI:odluka se ne priznaje ako je priznanje protivno javnom poretku države u kojoj se traži |
| što znači materijalni javni poredak,a što procesni? | materijalni-usmjeren protiv sadržaja odluke procesni-sprečava priznanje inozemnih odluka donesenih protivno načelima procesnog prava države priznanja. obuhvaća načelo audiatur et altera pars, nepristranost suda, ishođenje odluke na dolozan način |
| objasnite na temelju primjera odnos između ustanove javnog poretka i pravila neposredne primjene? | pravila neposredne primje-opća funkcija šira: uređuje situacije važne za funkcioniranje države kao i privatnopravne odnose čije je stvaranje, učinci i prestanak nisu vezani uz osnovna načela pravnog uređenja države koja donosi te propise, pa nisu ni ti propisi dio tog državnog javnog poretka. |
| koje su to metode koje isključuju ili dopunjuju kolizijskopravnu metodu? | pravila neposredne primjene posebna materijalna pravila |
| kakva su to pravila neposredne primjene? | posebna pravila legis fori, donose se u istom zakonu s kolizijskim normama ,a a katkad ih sadrže i drugi propisi ZRS: I kad postoje uvjeti za sklapanje braka po pravu države čiji je državljanin osoba koja želi sklopiti brak pred nadležnim organom RH, neće dopustiti sklapanje braka ako postoje po pravu RH smetnje koje se odnose na postojanje ranijeg braka, srodstva i nesposobnosti za rasuđivanje |
| kako pravila neposredne primjene uređuju određene vrste privatnopravnih odnosa? | pravila neposredne primjene uređuju: 1.određene vrste privatnopravnih odnosa domaćih državljana 2.neke druge privatnopravne odnose, propisuju se iznimno opća primjena domaćeg prava, najčešće domaće pravo treba primijeniti ako je stože ili povoljnije nego materijalno pravo i na koje upućuju kolizijska pravila polaznog prava , kao podredno pravo koje omogućuje stvaranje novog pravnog stanja |
| kako uredba Rim I uređuje pravila neposredne primjene? | ona ne ograničava primjenu prinudnim propisa pravila prava države foruma |
| obrazložite odnos između ustanove javnog poretka i pravila neposredne primjene? | radi se o pravilima koja štite domaći javni poredak. funkcija tih pravila je šira, uređuju situacije važne za funkcioniranje države. određene vrste pravila neposredne primjene polaznog prava vrše tzv.pozitivnu funkciju javnog poretka, a druge vrste pravila određuju primjenu polaznog prava ako bi mehanizam doveo do neprihvatljivog pravnog rezultata. određena pravila neposredne primjene isključuju kolizijskopravnu metodu, tj.dovode do neprimjene prava određenog kolizijskopravnom metodom |
| posebna materijalna pravila-razlika od pravila neposredne primjene i ratio njihova donošenja? | uz pravila neposredne primjene štite se domaći nacionalni interesi, donose se posebna materijalna pravila koja uređuju situaciju s međunarodnim obilježjem. ratio njihova donošenja nije zaštita domaćeg pravnog poretka ,već utvrđivanje pravila koja izražavaju specifičnosti situacija s međunarodnim obilježjem |
| način donošenja posebnih materijalnih pravila i izvori tih pravila? | uzimaju u obzir međunarodna obilježja situacija koje uređuju. izvori tih pravila su: -unutrašnji propisi -međunarodni ugovori -sudska praksa |
| primjeri hrv.zakona koji sadrže posebna materijalna pravila? | -zakon o koncesijama 1992 -zakon o strancima 2003 |
| 2 međunarodna ugovora koji sadrže posebna materijalna pravila? | -Bečka konvencija o ugovorima o međunarodnoj prodaji robe 1980 -Bernska konvencija za zaštitu književnih i umjetničkih dijela 1886 -Pariška konvencija o zaštiti industrijskog vlasništva 1883 |
Want to create your own Flashcards for free with GoConqr? Learn more.